ŠETNJA NEVESINJSKIM PODZEMLJEM – PEĆINA PROVALIJA

U sklopu istraživanja nevesinjskog podzemlja, Turistička organizacija je organiovala istraživanje i mapiranje malo poznate ali izuzetno atraktivne pećine Provalija.
Pećina Provalija smještena je u Kifinom Selu, zaseok Gaj. Udaljena je oko 500m od magistralnog puta M6.1 Nevesinje-Gacko.Do pećine se dolazi kroz suvo korito potoka Surdup.
Pećina Provalija je zbog svojih vrijednosti još 1954. godine, rješenjem Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti, stavljena pod zaštitu države kao Spomenik prirode.U arhivi Zavoda i danas se mogu naći podaci o ovom objektu, međutim detaljno spelološko istraživanje nije rađeno. Između ostalog, može se naći podatak da pećina nosi dva imena i da je narod zove i Mala Vjetrenica. Prema predanju, pećina je imala istorijski značaj jer su se u njoj skrivali neki odmetnici za vrijeme Austrije. Navodno je baš tim povodom, ulaz u ovu pećinu bio zazidan.
Sama pećina je nekada bila jedan od izvora potoka Surdup, a i danas su bigrene kade u pećini ispunjene vodom i u najsušnijem periodu godine. Iznad pećine se pruža stijena Vjetrača, te selo Koleško. Ulaz u pećinu je malih dimenzija, širine 0.73m x 0.30m. sa vertikalnim zidom od 1,7m.
Nova speleološka istraživanja od avgusta 2017. godine bila su plodonosna i dala su nove zadatke speleolozima, radnicima u turizmu i lokalnom stanovništvu. Na samom ulazu, iz otvora pećine istraživače je dočekalo jako duvanje, što je mnogo obećavalo na samom početku istraživanja.
U pećinu su ušle 4ekipe: ekipa 1, (dva lokalna stanovnika i jedan speleolog iz Gacka) ekipa 2, (tri biospeleoologa iz Hrvatske) ekipa 3, (četiri člana SD Ponir) i ekipa 4 (spelo-ronioci iz Francuske). Ekipa 1 je imala zadatak da slobodno istražuje kanale, ekipa 2 je determinisala pećinsku faunu, treća ekipa je krenula sa crtanjem objekta, dok je četvrta ekipa bila spremna za ronjenje ukoliko voda spriječi dalje istraživanje.
Nacrtano je 320 m horizontalnih kanala i nije se došlo do kraja ni jednog kanala. Ekipa 1 je procijenila da kanal kojim su krenuli doseže dužinu preko jednog kilometra. Ekipa biospeleologa je uzorkovala pećinsku faunu a kompletni rezultati njihovih istraživanja će biti objavljeni nakon izrdade doktorske teze, doktorantice iz Zagreba koja se bavi proučavanjima pećinske faune na Dinaridima. Po slobodnoj procjeni sve četiri ekipe, pećina ima mnogo potencijala, i dužine kanala će ići preko 3km, što bi ovu pećinu moglo svrstati među najduže u Bosni I Hercegovini. Pećina je izuzetno bogata nakitom. Ima veliki broj bigrednih kada i saliva, ima i jedan jako zanimljiv tunel idealnih dimenzija, kao da je klesan rukama, dug oko 30 metara i prekriven je finim pijeskom.
S obzirom na ljepotu i bogatstvo pećine, neophodno je nastaviti istraživanja što iziskuje dosta vremena. Takođe je neophodno pokrenuti procedure za ponovnu zaštitu pećine u skladu sa propisima o Zaštiti prirode iz Republike Srpske.

Pećinu je uz malo truda i ulaganja moguće staviti u turističku ponudu grada. Sam prilaz pećini je moguće urediti i prilagoditi turistima. Blizina magistralnog puta, svakako ide u prilog turističkoj upotrebi ovog speleološkog objekta. Potrebno je izraditi i informativne table ali i osposobiti ljude iz turizma za stručno vođenje kroz pećinu. Takođe, potrebno je zaštiti pećinu od nestručnog i neprofesionalnog ulaska kako ne bi došlo do oštećivanja nakita. Nije rijedak slučaj, u praksi, da se na ovakve objekte stavljaju kapije kako bi se spriječilo oštećivanje. Neki od kanala kojima su prošli speleolozi nisu ni sigurni za običnog turistu te je zbog bezbjednosti neophodno odrediti granice, dokle turisti mogu da idu.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *